Evropska unija
Na starom kontinentu imamo i mogućnosti ulaganja u indekse. Najpopularniji su Dax 30 (Njemačka/DAX), Ibex-35 (Španija/IBC), CAC 40 (Francuska/CAC40), FTSE MIB (Italija/FTSEMIB), AEX (Holandija/AEX) ili Stoxx 600 (Evropa/SXXP). Ranije smo mogli uključiti FTSE 100 (Ujedinjeno Kraljevstvo/FTSE100), iako više nisu dio Evropske unije.
Azija i Okeanija
Unutar regiona Azije i Okeanije, najpopularniji indeksi u tim regijama su indeksi kao što je Hang Seng (Hong Kong/HK50), Nikkei 225 (Japan/NKY), Kospi (Južna Koreja/KOSPI), CSI 300 (Kina/000300), Nifty 50 (Indija/NIFTY) ili ASX 200 (Australija/ASX200).
Indeksi valuta
Indeksi valuta su dizajnirani da mjere promjene u vrijednosti valute. To se radi praćenjem kurseva najlikvidnijih valuta na tržištu. Indeks američkog dolara (DXY) je najpopularniji i najtrgovaniji valutni indeks. Možemo istaći i euro (EXY), ono britanske funte (BXY), onaj švicarskog franka (SXY), onaj japanskog jena (JXY), onaj kanadskog dolara (CXY), onaj australskog dolara (AXY) ili novozelandskog dolara (ZXY).
Robni indeksi
A da završimo ovu obuku o investicijama na indeksima, možemo pronaći i indekse sektora sirovina. Jedan od najistaknutijih indeksa baziranih na robi je S&P Goldman Sachs Commodities Index (SPGSCI), koji je pokrenut 1991. godine. Ovo je referentni indeks za sirovine, budući da se sastoji od širokog spektra sirovina iz različitih sektora. Možemo pronaći desetine drugih indeksa iz različitih entiteta (BNP, DJ, NQ ili SGI), ali onaj Goldman Sachsa je najraznovrsniji od svih.
Najvažniji događaji koje je S&P GSCI doživio. Izvor: SP Global.
Zaključci iz ovog indeksa investicijske obuke
Nakon što smo dobro pregledali šta su indeksi, naučili smo šta su, kako se izračunavaju njihove vrijednosti i različite vrste indeksa koje možemo pronaći. Lakoća koju nam pruža time što smo u mogućnosti da ulažemo u široku lepezu imovine u istom sektoru bez potrebe da ih sve kupujemo direktno je jedan od njegovih vrhunaca. Kao slabosti možemo istaknuti dvije vrste proračuna za vrednovanje indeksa, s obzirom na to da u određenim situacijama, kada je indeks vrlo izložen maloj imovini, može monopolizirati kretanje navedenih indeksa. Zauzvrat, vizualizirali smo glavne indekse svjetskih regija zajedno sa indeksima valuta kako bismo izmjerili snagu glavnih globalnih ekonomija. I da biste završili ovu investicionu obuku, uvijek imajte na umu da indeksi ne određuju svoju vrijednost u valutama, već na fiksnoj osnovi i u bodovima.
Kada započnemo našu obuku o investiranju, možda ćemo imati sklonost prema određenoj klasi imovine. Možda nam se sviđa ulaganja u akcije, u valutama, u sirovinama, kriptovalutama... ili u indeksima. Potonje su tipične koje možemo vidjeti u vijestima, a koje nas mogu voditi o tome kako funkcioniraju sredstva iz različitih sektora ili tržišta. Jeste li se zapitali kako su napravljeni i na čemu zasnivaju svoju cijenu? Ovu investicionu obuku ćemo posvetiti detaljnom razbijanju indeksa kako bismo mogli efikasno upravljati njima.
Šta su indeksi?
Indeksi su grupa sredstava koja se koriste za praćenje kolektivnih kretanja određenog sektora. Svaki indeks ima svoj tip sastava, ali po defaultu su svi izraženi u bodovima, a ne u valutama, baš kao što to čine druge klase sredstava. Zato ne možemo direktno ulagati u indekse. Da bismo to učinili, možemo koristiti derivativne proizvode kao što su fjučersi, CFD-ovi i ETF-ovi. Sa ovim proizvodima možemo investirati u indekse bez potrebe da kupujemo svu imovinu koja ih čini. Možemo pronaći različite vrste indeksa, od dionica, sirovina ili valuta. I kako se izračunava vrijednost ovih indeksa? Pratimo obuku iz indeksnog ulaganja da saznamo...
Kako su sastavljeni indeksi?
Kao što smo spomenuli u prethodnom paragrafu, indeksi se mjere u bodovima, koji variraju u zavisnosti od cijena dionica ili sredstava koja ga čine. Ove točke nam pomažu da vizualiziramo kretanja na tržištu i možemo definirati trend. Da bismo izmjerili profitabilnost indeksa, moramo to učiniti od bazne tačke, odnosno cijene po kojoj je indeks lansiran. Ovi bodovi zavise od cijena imovine i postoji nekoliko načina za njihovo izračunavanje. Indeksi se uglavnom izračunavaju slijedeći dvije vrste proračuna koje ćemo prikazati u nastavku ovog investicionog treninga. Da vidimo kakve su kalkulacije:
Neponderisani indeks cijena imovine
Indeksi koji se izračunavaju na osnovu cijena imovine (Price-Weighted Index) su najčešći koje možemo uočiti u našoj obuci za ulaganja u indekse. Ovi indeksi zasnivaju svoj izračun na zbiru cijena sredstava koja čine indeks. Zatim, rezultat ove kalkulacije podijelimo sa ukupnim brojem imovine u indeksu, odnosno aritmetičkim prosjekom na osnovu cijena. Ova vrsta indeksa daje veću težinu imovini koja ima višu cijenu. Stoga sredstva sa višim cijenama mogu dovesti do rasta indeksa čak i ako druga sredstva u indeksu gube vrijednost. Hajde da damo praktičan primer kreiranja Fi indeksa kako bismo ovu investicionu obuku učinili efikasnijom:
Primjer indeksa zasnovanog na cijenama. (Vrijednosti Fi indeksa su fiktivne kako bi se objasnio primjer)
Fi indeks čini 5 kompanija uloženih u investicionu zajednicu Akademije. Da bismo otkrili vrijednost ovog indeksa po cijenama, prvo sabiramo cijenu akcija preduzeća (7+10+9+15+3=44). Zatim, dobijeni broj (44) podijelimo sa brojem kompanija koje čine naš indeks (5). Ovim proračunom otkrivamo vrijednost našeg indeksa, ekvivalentnu 8.8. Kao što vidimo, Superfluid tokeni teže 34,09% indeksa, stoga će vrednovanje indeksa biti veoma izloženo cenama ovih specifičnih tokena.
Ponderisani indeks tržišne kapitalizacije
Nastavimo sa obukom o ulaganju u indekse sa drugim najčešće korištenim proračunom za definiranje vrijednosti indeksa. Drugi izračun se zasniva na tržišnoj kapitalizaciji kompanija koje ga čine. Prije svega, tržišna kapitalizacija neke imovine postiže se množenjem broja dionica u prometu pomnoženim sa trenutnom cijenom njegovih dionica. Na taj način možemo znati tržišnu vrijednost dionica/aktive kompanije. Dajemo još jedan primjer kako bismo olakšali razumijevanje ovog dijela obuke o indeksu ulaganja:
Primjer indeksa ponderisanog tržišnom vrijednošću. (Vrijednosti BTK indeksa su fiktivne kako bi se objasnio primjer)
U ovom primjeru kreirali smo BTK indeks, ponderiran tržišnom vrijednošću. Ovaj indeks se uglavnom sastoji od sredstava u portfelju beToken Capitala. Već smo uradili kalkulacije kako bismo otkrili tržišnu kapitalizaciju različitih sredstava, zatim zbrajamo sve vrijednosti tokena i dobijemo ukupnu tržišnu vrijednost indeksa. Kao što vidimo, ponderi se u ovom slučaju razlikuju od onih zasnovanih na cijeni, jer daje veću težinu imovini koja ima najveću tržišnu vrijednost. Na primjer, The Graph je imovina s najvišom cijenom (15 USD), ali njegova težina u indeksu je 5,43%. S druge strane, najveća ponderisana vrijednost u indeksu, DyDx (9 dolara), treći je token po cijeni od pet sredstava, ali ima najveću tržišnu vrijednost od svih. Iz tog razloga, pokreti koje pravi DyDx mogu imati mnogo veći utjecaj na vrijednost indeksa od ostalih, budući da ima 42% težine indeksa.
Koje razlike možemo pronaći između ova dva tipa indeksa?
Iz prve ruke, glavna razlika leži u proračunima na kojima se svaki od indeksa zasniva. Dok prvi daje veću težinu imovini s najvećom cijenom, sljedeći važe njihove vrijednosti na tržišnoj kapitalizaciji imovine koja ga čini. Razlika između izračunavanja indeksa može na kraju uticati na rezultate indeksa zbog težine koja se daje svakom izračunu. Ove razlike ćemo izložiti na osnovu tabele poslednjeg indeksa koji smo kreirali u ovoj investicionoj obuci:
Profitabilnost BTK indeksa nakon 3 mjeseca. (Vrijednosti BTK indeksa su fiktivne kako bi se objasnio primjer)
U početku, BTK indeks je imao tržišnu vrijednost od 276 miliona dolara i prosječnu cijenu tokena od 8.8 dolara. Recimo da je prošlo 3 mjeseca otkako smo kreirali indeks i naišli smo na ove brojke. Tržišna vrijednost je pala na 272,25 miliona dolara, dok je prosječna cijena tokena porasla na 9,01. Dakle, ako varijaciju izmjerimo ponderiranom kalkulacijom, dobijamo gubitak od 1,36% (odnosi se na pad ukupne tržišne vrijednosti indeksa). S druge strane, ako ne primijenimo ponder i oslonimo se na aritmetički prosjek cijena, indeks bi doživio rast od 2,39% (odnosi se na rast prosjeka cijena tokena). Stoga, rezultati kao što smo vidjeli mogu značajno varirati ovisno o tome kako se izračunava vrijednost indeksa.
Koji su svjetski najpopularniji indeksi?
Kao što smo spomenuli na početku ove obuke o ulaganju u indekse, možemo pronaći različite vrste indeksa, od kojih ćemo u nastavku objasniti najpopularnije:
Indeksi berze
Indeksi tržišta dionica su oni koji se sastoje od korpe dionica iz određene zemlje ili sektora. Kao što smo objasnili, njegova vrijednost se uglavnom izračunava ponderisana tržišnom kapitalizacijom (poput S&P 500 ili IBEX-35) ili primjenom aritmetičkog prosjeka cijena (kao Dow Jones Industrial). A koji su najpopularniji u svakoj regiji svijeta?
Amerika
Najpopularniji indeksi u Americi su američki, a iz sjevernoameričkog dijela izdvajamo Dow Jones Industrial Average (industrijski sektor/DJIA), S&P 500 (500 najboljih američkih kompanija/SPX), Nasdaq 100 (tehnološki sektor/NDX) ili Russell 2000 (akcije male kapitalizacije/RUTH). Naravno, Sjeverna Amerika nije samo SAD (kako obično vjeruju...), jer možemo vidjeti i TSX (Kanada/TSX). Imaju i čuveni VIX indeks (VIX), koji je u svijetu ulaganja nadaleko poznat kao indeks straha. Ovaj indeks mjeri volatilnost S&P 500 i obično je povezan sa raspoloženjem na finansijskim tržištima.
U južnoameričkoj regiji ima indekse sastavljene od kompanija koje su u velikoj mjeri izložene sirovinama. Najpopularniji indeksi u južnoameričkoj regiji su ICAP (Kolumbija/ICAP), Bovespa (Brazil/IBOV), S&P IPSA (Čile/SP_IPSA) S&P Merval (Argentina/IAR), S&P BMV (Meksiko/ME) ili S&P BVL (Peru/SPBLPGPT).
Evropska unija
Na starom kontinentu imamo i mogućnosti ulaganja u indekse. Najpopularniji su Dax 30 (Njemačka/DAX), Ibex-35 (Španija/IBC), CAC 40 (Francuska/CAC40), FTSE MIB (Italija/FTSEMIB), AEX (Holandija/AEX) ili Stoxx 600 (Evropa/SXXP). Ranije smo mogli uključiti FTSE 100 (Ujedinjeno Kraljevstvo/FTSE100), iako više nisu dio Evropske unije.
Azija i Okeanija
Unutar regiona Azije i Okeanije, najpopularniji indeksi u tim regijama su indeksi kao što je Hang Seng (Hong Kong/HK50), Nikkei 225 (Japan/NKY), Kospi (Južna Koreja/KOSPI), CSI 300 (Kina/000300), Nifty 50 (Indija/NIFTY) ili ASX 200 (Australija/ASX200).
Indeksi valuta
Indeksi valuta su dizajnirani da mjere promjene u vrijednosti valute. To se radi praćenjem kurseva najlikvidnijih valuta na tržištu. Indeks američkog dolara (DXY) je najpopularniji i najtrgovaniji valutni indeks. Možemo istaći i euro (EXY), ono britanske funte (BXY), onaj švicarskog franka (SXY), onaj japanskog jena (JXY), onaj kanadskog dolara (CXY), onaj australskog dolara (AXY) ili novozelandskog dolara (ZXY).
Robni indeksi
A da završimo ovu obuku o investicijama na indeksima, možemo pronaći i indekse sektora sirovina. Jedan od najistaknutijih indeksa baziranih na robi je S&P Goldman Sachs Commodities Index (SPGSCI), koji je pokrenut 1991. godine. Ovo je referentni indeks za sirovine, budući da se sastoji od širokog spektra sirovina iz različitih sektora. Možemo pronaći desetine drugih indeksa iz različitih entiteta (BNP, DJ, NQ ili SGI), ali onaj Goldman Sachsa je najraznovrsniji od svih.
Najvažniji događaji koje je S&P GSCI doživio. Izvor: SP Global.
Zaključci iz ovog indeksa investicijske obuke
Nakon što smo dobro pregledali šta su indeksi, naučili smo šta su, kako se izračunavaju njihove vrijednosti i različite vrste indeksa koje možemo pronaći. Lakoća koju nam pruža time što smo u mogućnosti da ulažemo u široku lepezu imovine u istom sektoru bez potrebe da ih sve kupujemo direktno je jedan od njegovih vrhunaca. Kao slabosti možemo istaknuti dvije vrste proračuna za vrednovanje indeksa, s obzirom na to da u određenim situacijama, kada je indeks vrlo izložen maloj imovini, može monopolizirati kretanje navedenih indeksa. Zauzvrat, vizualizirali smo glavne indekse svjetskih regija zajedno sa indeksima valuta kako bismo izmjerili snagu glavnih globalnih ekonomija. I da biste završili ovu investicionu obuku, uvijek imajte na umu da indeksi ne određuju svoju vrijednost u valutama, već na fiksnoj osnovi i u bodovima.