Šta je spašavanje banke?

Spašavanje banke (ili spasavanje) je radnja ubrizgavanja kapitala u bankarski subjekt s namjerom spašavanja situacije prije stečaja. Ovo se dešava u situacijama u kojima bankarski entitet nije pravilno upravljao svojim sredstvima i primoran je da trpi intervenciju organizacije kao što su centralne banke. Hajde da vidimo šta su spasavanje banaka, kako funkcionišu i koje su bile najozloglašenije u istoriji.

Šta je spašavanje banke?

Spašavanje banke (ili spasavanje) je radnja ubrizgavanja kapitala u bankarski subjekt s namjerom spašavanja situacije prije stečaja. Glavna razlika koju možemo uočiti između ova dva termina je vrsta entiteta koji se spašava. Ova sredstva spašavanja sprovode organizacije kao što su centralne banke (Fed, Evropska centralna banka, Švicarska nacionalna banka...) zbog nesolventnosti ili bankrota koje bi mogle dovesti do kolapsa sistema ili zaraznog efekta na druge subjekte. Glavne žrtve ovih radnji su klijenti koji su polagali novac u spašene entitete. Istovremeno, time su oštećeni i sami građani uključuje provođenje agresivne politike monetarne ekspanzije kako bi se pokušala ubrizgati likvidnost u ove entitete, što onda povlači za sobom inflatorni periodi za koje je potrebno vrijeme da se ublaže. 

Zašto dolazi do spašavanja banke?

Spašavanje banaka događa se kada je finansijska institucija na ivici nesolventnosti ili bankrota. Postoji niz faktora koji mogu dovesti do pokušaja spašavanja banke da uštedi novac klijenata, među kojima možemo istaknuti: 

• Insolventnost finansijske institucije. 
• Gubitak kapitala deponenata. 
• Stečaj finansijske institucije. 
• Rizik stvaranja efekta zaraze na druge finansijske subjekte, odnosno sistemski rizik. 

Kako funkcionira spašavanje banke?

Spasavanje banke To se ne dešava preko noći, iako se tako može činiti na vijestima.. Ovi procesi uključuju niz prethodnih koraka koji se moraju pažljivo procijeniti i izvršiti. Prije svega, mora se provesti studija situacije kako bi se znale radnje koje će se poduzeti kako bi se procijenili mogući scenariji koji se mogu dogoditi i posljedice koje oni mogu imati. Da se stavimo u kontekst, bankarski (ili finansijski) spas Može koštati u prosjeku 13% bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje koja ga provodi. Faze spašavanja banke su sljedeće: 

1. Procjena situacije: Prvo se analizira situacija, gdje se procjenjuje koliki je iznos spašavanja, kako bi to moglo uticati na privredu i kako dalje. 
2. Pregovarajte o uslovima spašavanja: U trenutku kada je izvršena procjena situacije spašavanja, pregovaraju se njeni uvjeti s ciljem da se ona omogući.
3. Mere za sprovođenje spasavanja: Da bi se izvršilo spašavanje određenog subjekta, moraju se primijeniti mjere štednje, odnosno uvesti određeni uslovi za spas (smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza) da bi se to omogućilo. 
4. Posledice spasavanja: Kada je spašavanje već procijenjeno i dogovoreno, moraju se uzeti u obzir sve mjere koje se moraju poduzeti da bi se spašavanje izvršilo. Među njima se moraju uzeti u obzir efekti koji će proizaći iz njegove primjene, kao i postojanje plana kontrole koji predviđa minimiziranje kolateralne štete i mogućnost upravljanja mogućim rizicima ako do njih dođe. 

Koje su bile najveće spašavanje banaka?

Uopšteno govoreći, kada govorimo o spašavanju banaka, uvijek se misli na veliku finansijsku krizu iz 2008. godine, gdje je više bankarskih subjekata zahtijevalo spašavanje banaka u vrijeme kada se efekat zaraze pojavio na globalnom nivou. Možemo spomenuti tri perioda u kojima je došlo do velikih spašavanja banaka: 

Godina 1991, balon nekretnina u Švedskoj

Početkom 90-ih, Švedski stambeni balon se ispuhao, što je dovelo do ozbiljne kreditne krize i široko rasprostranjene nesolventnosti banaka. Uzroci su bili slični onima iz krize 2007-2008. Švedska vlada je preuzela dugove banaka u početku je koštao oko 4% švedskog BDP-a, kasnije je pao na manje od 2% kada su nacionalizovane banke reprivatizovane.

2008. godina, velika finansijska kriza globalni

Velika kriza 2008 je uzrokovana drugorazrednim hipotekama. Ova kriza je nastala kada se kreditno nepovjerenje u početku proširilo na finansijska tržišta Sjedinjenih Država i bila je alarm koji je stavio "smeće" hipoteke u Evropi od ljeta 2007. godine, što je bilo vidljivo sljedećeg ljeta s finansijskom krizom 2008. godine , Smatra se okidačem Velike recesije na međunarodnom nivou., uključujući balon nekretnina u Španiji. Zemlje koje su najviše pogođene ovom krizom bile su Irska, Sjedinjene Američke Države i Španija, između mnogih drugih. 

• Irske banke su pretrpjele a značajan pad cijene dionice zbog nedostatka likvidnosti kojom raspolaže na međunarodnim finansijskim tržištima. U 2010. godini ova solventnost se pojavljuje kao najozbiljnija zabrinutost zbog sumnjivih kredita datih investitorima. 
• Početak globalne krize značio je eksploziju drugih problema za Španiju: kraj balona nekretnina, bankarska kriza 2010.i konačno povećanje nezaposlenosti u Španiji. Prema proračunima za 2020. 43.225 miliona od ukupno 64.000 miliona bi bilo izgubljeno (73% pružene javne pomoći).
• Glavni krivac velike krize bio je ko ju je izazvao, gdje je Lehman Brothers sa 639.000 miliona dolara imovine, godine proglasila stečaj 15. septembra 2008. godine nakon bekstva svojih klijenata. Federalne rezerve su pregovarale o reorganizaciji s drugim bankama, ali razgovori nisu uspjeli. Ukupno, spašavanje američke banke računa se na vrijednost od 800.000 miliona dolara. 

Godine 2023. efekti kamatnih stopa se povećavaju

Ako smo mislili da smo naučili lekciju iz prethodnih kriza, jako smo se prevarili. Nakon pandemije koju smo pretrpjeli tokom 2020 sprovedena je politika monetarne ekspanzije koja nikada ranije nije viđena, nešto što je izazvalo kratak period vještačkog ekonomskog rasta. Ova situacija nas je učinila preteranim samopouzdanjima, gde više bankarskih subjekata Nisu znali kako pravilno upravljati rizikom prilikom pozicioniranja svog kapitala. Prošle godine, sa početkom rata u Ukrajini i problemima uzrokovanim povećanjem cijena pojedinih sirovina, mnogi bankarski subjekti su u svom posjedu imali velike količine obveznica na koje je uticalo povećanje kamata . Rezultat je bio spašavanje od strane FED-a entiteta kao što su Signature Bank, Silicon Valley Bank, Silvergate i drugi bankarski subjekti u Sjedinjenim Državama.

Na starom kontinentu smo također bili svjedoci kako je stoljetni entitet, Credit Suisse, bio prisiljen da bude apsorbiran od strane jednog od njegovih konkurenata, UBS. Iako vjerujemo da se situacija završava u trenutku kada mu je Švicarska narodna banka (SNB) trebala dati kredit od 50.000 milijardi švajcarskih franaka (CHF) za ublažavanje situacije, griješimo. To je zato što je UBS također u rizičnoj situaciji, što je izazvalo nepovjerenje u svjetskim razmjerima u bankarske subjekte u svim regijama.