Svijet ponovo zadržava dah zbog pogoršanje tenzija između Izraela i Irana, situacija koja drži tržišta, vlade i građane na ivici. Mogućnost otvorenog rata između dvije zemlje stvara pravi ekonomski zemljotres čiji se talasi već osjećaju u ključnim sektorima, od energetike do međunarodne trgovine.
Posljednjih dana, Svjetske berze su naglo pale, dok su cijene nafte porasle. Ove početne tržišne reakcije samo su uvod u potencijalne posljedične efekte dublje i duže eskalacije u srcu Bliskog istoka, strateške regije za protok sirovina i trgovinske rute.
Tržište energije pod napetošću: faktor nafte i plina
Svaki put kada nestabilnost potrese Bliski istok, Cijena sirove nafte reaguje vrtoglavim porastomU trenutnom scenariju, cijena barela Brent sirove nafte skočila je za više od 13%, što je najveći dnevni porast od invazije na Ukrajinu, dostigavši preko 78 dolara. Analitičari upozoravaju da će, u najgorem slučaju, Cijena barela bi se mogla približiti 130 dolara ako je Hormuški moreuz blokiran ili su poremećene strateške rute.
Ključ ovog alarma je u Hormuški moreuz, uski plovni put kroz koji prolazi otprilike 20% svjetske nafte i više od 35% pomorske trgovine sirovom naftom. Ako bi Iran blokirao ovaj prolaz, kao što je već sugerirao u ranijim prilikama, globalne opskrbe energijom bile bi ozbiljno ugrožene, što bi povećalo ne samo cijenu nafte već i cijenu ukapljenog prirodnog plina, koji je posebno važan za Evropu i Aziju.
Čak i ako protok ulja nije potpuno prekinut, prijetnja Hormuzu Ovo je već dovoljno da podstakne inflacijska očekivanja i poveća cijene goriva. Sve to vrijeme, tečni prirodni gas iz zemalja poput Katara također ne bi mogao lako pronaći alternativne rute, što bi dodatno podiglo cijene gasa u Evropi.
Tržišta reaguju: krah berze i bijeg u sigurnost
Nervoznost je opipljiva u međunarodna finansijska tržištaStrah je naveo investitore da povuku novac sa berze i investiraju ga u tradicionalna sigurna utočišta poput državnih obveznica i zlata, čije su cijene porasle. Glavne evropske i američke berze su izgubile na vrijednosti, dok su se dionice energetskih i odbrambenih kompanija oporavile u žaru sukoba.
Aviokompanije i turističke kompanije snose najveći teret, što odražava zabrinutost zbog rastućih cijena goriva i poremećaja zračnih ruta prema i s Bliskog istoka. U međuvremenu, naftne kompanije i izvođači radova u sektoru odbrane suočavaju se s porastom cijena, očekujući veću potrošnju na sigurnost i energiju.
Mogućnost produženog prekida pomorske trgovine, posebno na kritičnim tačkama kao što su Sueski kanal ili Indijski okean, dolijeva ulje na vatru, utičući na cijene transporta i međunarodni protok robe.
Direktni uticaji na inflaciju i ekonomski rast
Rast cijene nafte i plina imaju direktan uticaj na globalnu inflacijuRastuće cijene goriva brzo se odražavaju na troškove proizvodnje i transporta osnovnih dobara, povećavajući cijenu namirnica i smanjujući kupovnu moć domaćinstava. Neki stručnjaci procjenjuju da bi za svakih 10% povećanja cijena nafte inflacija mogla porasti za čak 0,4% u narednoj godini.
Za ekonomije koje posebno zavise od uvoza energije, kao što su Evropska unija i Japan, udarac bi bio još veći: pored viših troškova energije, Rast bi se mogao usporiti, a mogao bi se pojaviti i rizik od stagflacije (visoka inflacija i nizak rast), stari strah koji se već pojavio tokom naftne krize 70-ih. Evropska centralna banka bi mogla biti prisiljena da poveća kamatne stope kako bi obuzdala rast cijena, što bi otežalo oporavak.
Na drugim tržištima u razvoju, poput Meksika, volatilnost valuta se povećala, sa značajnim fluktuacijama deviznog kursa u odnosu na dolar. Ovo se dešava u vrijeme kada sankcije i ograničenja na izvoz iranske nafte već kažnjavaju nekoliko zemalja potrošača.
Rute snabdijevanja i globalni lanci pod pritiskom
La krhkost međunarodnih lanaca snabdijevanja To je još jednom očigledno s krizom na Bliskom istoku. Pored opasnosti od blokada u Hormuškom moreuzu, postoje strahovi od širenja sukoba na pomorske rute poput Adenskog zaljeva, Sueskog kanala i područja pod kontrolom grupa povezanih s Iranom, što bi povećalo logističke troškove i kašnjenja u isporuci robe širom svijeta.
Mnogi analitičari podsjećaju na iskustvo pandemije, kada je poremećaj ključnih lanaca snabdijevanja doveo do nestašice osnovnih proizvoda. Sada neizvjesnost oko porijekla i dolaska komponenti i sirovina ponovo sije sumnju među industrijama i potrošačima širom svijeta.
Centralne banke, kamatne stope i globalni izgledi
Suočene s ovom situacijom, centralne banke se suočavaju sa teška raskrsnicaS jedne strane, inflacijski pritisak bi ih mogao prisiliti da prestanu snižavati - ili čak povećavati - kamatne stope, što bi uticalo na investicije i potrošnju. S druge strane, neizvjesnost i moguća ekonomska stagnacija čine previše zaoštravanje monetarne politike nepreporučljivim.
Stručnjaci ističu da će američke Federalne rezerve i ECB djelovati oprezno, procjenjujući da li je energetski šok privremen ili postaje trajna prijetnja globalnom rastu. U međuvremenu, MMF i međunarodne organizacije već revidiraju svoje prognoze BDP-a naniže zbog rizika da će sukob trajati duže nego što se očekivalo.
Ko prođe gore?
Najteži udarac će biti primljen glavni uvoznici nafte, aviokompanije i transportne kompanijeEvropska, japanska i latinoamerička gospodarstva bi iskusila porast računa za energiju i pad konkurentnosti. Potrošači i mala poduzeća bi također primijetili porast cijena osnovnih roba i usluga.
Umjesto toga, izvoznici energije i izvođači radova u oblasti odbrane mogli bi u početku imati koristi, sve dok se nastavi potražnja za uslugama i proizvodima vezanim za energetsku sigurnost i snabdijevanje.
Moguće odmazde, blokade ili napadi na ključnu infrastrukturu, kao što se vidjelo 2019. godine s Aramcovim postrojenjima, pogoršale bi situaciju i dodale još veću volatilnost tržištima.
Strah od produženja sukoba i utjecaja na trgovinske rute, zajedno s rastućim cijenama sirovina, predstavljen je kao veliki izazov za globalnu ekonomiju, baš kada efekti prethodnih kriza još nisu nestali.