Čini se da inflacija privremeno počinje da usporava, što se posebno vidi u cijenama ulaganja u dionice. Iako Elliott Management ne tumači podatke na način koji daje nadu... Nedavno je poslao pismo svojim klijentima u kojem ih upozorava da idemo ka hiperinflaciji koja bi mogla dovesti do najgore finansijske krize od Drugog svjetskog rata. Dakle, hajde da bolje razmotrimo faktore koje treba pratiti i kako možemo zaštititi naš portfelj ulaganja u dionice.
Šta Elliott misli o trenutnoj situaciji?
La Elliott talasna teorijaOsim što je teorija koju smo objasnili u drugom članku, to je hedž fond koji ima oko 56.000 milijardi dolara imovine pod upravljanjem. Trenutno smatraju da su globalne ekonomije na ivici provalije i da trenutni uslovi mogu izazvati hiperinflaciju u mnogim državama koja bi dovela do spiralne krize obilježene ubrzanom inflacijom od više od 50%. Možda je to samo subjektivno mišljenje, ali ovaj hedž fond rođen 1970-ih je poživio dovoljno dugo da zna kako da vidi kako stvari dolaze.
Kako su stvoreni trenutni uslovi?
Trenutni globalni finansijski uslovi su direktan rezultat grešaka u politici centralne banke koje su se pojačale 2009. godine tokom globalne finansijske krize, kada su centralne banke, uključujući Federalne rezerve SAD, počele da preplavljuju tržište masovnim kupovinom bonusa. Ovi programi "kvantitativnog popuštanja", koji su u osnovi "štampali novac iz ničega", u suštini podižu cijene državnih obveznica i smanjuju prinose, čineći novac jeftinim za potrošače i poduzeća, a obično je izuzetno dobar za ulaganje u dionice i druge klase imovine.
Godišnja inflacija na globalnom nivou. Izvor: Podaci o inflaciji.
Kakve je to posljedice izazvalo?
Sa tako dugotrajnom erom jeftinih kredita, potrošači su krenuli u nalet potrošnje, podižući cijene imovine (ulaganje u dionice, na primjer). doprinoseći inflaciji koju sada vidimo. Ono što se dalje dešava su rizici koje treba posmatrati. Kao i mnoge centralne banke širom svijeta, Federalne rezerve agresivno podižu kamatne stope kako bi pokušale usporiti ekonomiju u nadi da će smanjiti inflaciju u zemlji. Ali povećanja stope su snažna i uticaj je obično primetan sa zakašnjenjem od nekoliko meseci.
Monetarna politika FED-a u posljednjih 20 godina (1999-2019). Izvor: DailyFX.
Šta bi moglo uzrokovati hiperinflaciju?
Agresivna povećanja Fed rate
Federalne rezerve su na neistraženoj teritoriji. Nikada nije bila prisiljena da podiže stope tako agresivno, kao što nikada nije podigla stope u ekonomskom padu. Pitanje je koliko će kamatne stope morati da porastu da bi se inflacija vratila blizu dugoročnog cilja od 2%, koja je nedavno bila iznad 8%...
Masovna kupovina sredstava od strane centralnih banaka tokom pandemije 2020. Izvor: Bloomberg.
Centralne banke će vjerovatno odgovoriti na sljedeću krizu kao i prije: kupovinom stimulativnih obveznica (tzv. štampanje novca) i smanjenjem kamatnih stopa na skoro nulu. To je strategija koja je prije funkcionirala i jedna od rijetkih koja je uspjela. Ali to je put koji može dovesti do hiperinflacije i globalnog društvenog kolapsa, kaže Elliott.
Finansijsko smirivanje.
Ono što zaista zabrinjava je ogromna finansijska poluga (krediti jednaki dugu) koja postoji u finansijskom sistemu. Kako u centralnim bankama (u obliku obveznica) tako iu privatnim kompanijama (krediti, hipoteke i drugi dugovi). Ne radi se samo o tome da su ove politike izazvale više nejednakosti i formiranje novog spekulativnog balona u određenim sektorima.
Privatni dug odgovara više od polovine globalnog duga. Izvor: MMF.
Kako kamatne stope rastu i počinje ciklus odrastanja (centralne banke prodaju državne obveznice) to može imati nepredviđene posljedice. Finansijski stres mogao bi dovesti do mnogo oštrije rasprodaje ulaganja u dionice, državne obveznice i kuće, što bi moglo pokrenuti novu globalnu finansijsku krizu zbog koje bi recesija 2008. izgledala kao ništa.
Kako štitimo naš portfelj ulaganja u dionice?
Da vidimo... već godinu dana pričamo o tome kada će izbiti finansijska kriza koju tako dugo očekujemo. Ako prestanemo da razmišljamo, već smo uronjeni u to, svjedoci smo njegovog razvoja uživo. Neizvjesnost kuda ide i kakav će uticaj imati na ekonomije vidjet će se primjenom monetarne politike centralnih banaka. Ali s inflacijom višom nego inače, ona ostaje zabrinutost u SAD-u i drugim zemljama koje bi mogle biti jako izložene.
Istorija kretanja ETF-a iMGP DBi Managed Futures Strategy. Izvor: Imgpfunds.
Stoga, ako želite da zaštitite svoj portfelj ulaganja u dionice u ovoj situaciji, možemo računati na iMGP DBi Managed Futures Strategy ETF (DBMF US). Ovaj ETF replicira prinose 20 najboljih hedž fondova za trgovinu robom (CTA). Ove godine (od početka godine) ima profitabilnost od 32%. A ako se ne sećate kako rade ETF-ovi, pogledajte prethodni članak koji smo napisali objašnjavajući ga detaljno.