Nova trgovinska ofanziva koju je pokrenuo Donald Trump izazvala je lančanu reakciju na međunarodnim tržištima, uzrokujući značajne padove na berzama i stvarajući klimu napetosti između glavnih ekonomija na planeti. Bivši američki predsjednik predstavio je opsežan paket carina koje pogađaju više zemalja, uključujući njegove istorijske partnere, pod argumentom zaštite nacionalne industrije i ispravljanja trgovinskih deficita koje smatra štetnim za Sjedinjene Države. Ova situacija otkriva kako trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine se intenzivira.
Ove mjere, koje Washington opravdava kao "ekonomsku nezavisnost", međunarodna zajednica je primila sa zabrinutošću, koja se plaši posljedica velikog i dugotrajnog trgovinskog rata. Od Evrope do Azije, prolazeći kroz Latinsku Ameriku, reakcije nisu dugo čekale.
Trenutni odgovor finansijskih tržišta
Najava novih tarifa izazvala je crni ponedjeljak na berzama. U Španiji, glavni berzanski indeks, IBEX 35, doživio je pad vrijednosti za 6,4% na otvaranju, pavši ispod 11.700 poena, nivoe koji nisu viđeni mjesecima. Ovaj kontekst je naveo mnoge analitičare da se zapitaju o budućnosti indeksa.
Sve vrijednosti indeksa trgovale su se crvenom bojom, sa posebno izraženim padom u kompanijama kao što su Indra (-21,2%), Santander (-14,5%) i Mapfre (-14%). Druge velike kompanije kao što su BBVA, Repsol, Telefónica i Iberdrola također su zabilježile znatne gubitke.
Fenomen nije bio ekskluzivan za Španiju. Berze u Parizu, Londonu, Frankfurtu i Milanu su pratile sličan trend, sa padom do 7,6% u nekim slučajevima. U New Yorku je i Wall Street započeo sedmicu crvenim brojevima: Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq su tokom dana pali oko 4%.
Tržišta strahuju da će povećanje tarifa ne samo poskupiti trgovinu, već će i pokrenuti inflaciju, prisiljavajući centralne banke da preispitaju svoju monetarnu politiku, posebno u vrijeme kada je u pitanju ekonomski oporavak nakon nekoliko uvezanih kriza.
Detalji o novom tarifnom paketu
Tramp je od 20. aprila uveo carine od 9% na sve proizvode koji stižu iz Evropske unije.. Ova mjera je dio šireg skupa koji također uključuje namete od 25% za Japan i Južnu Koreju, 26% za Indiju, 32% za Tajvan i 31% za Švicarsku. Kina je dobila najoštriji tretman, suočavajući se sa stopom od 34%, koja bi mogla eskalirati na 50% ako ne povuče svoju odmazdu. Ovo označava prekretnicu u američkoj trgovinskoj politici i moglo bi doneti značajne promene.
Velika Britanija, zajedno sa zemljama poput Čilea, Brazila i Australije, relativno je manje pogođena, sa tarifom od 10%, cifra koja je, prema američkoj administraciji, „recipročna“ u odnosu na ono što ove zemlje primjenjuju na Sjedinjene Države.
Nadalje, sve zemlje sada podliježu minimalnoj osnovnoj tarifi od 10%, osim posebnih izuzetaka kao što su strateške sirovine, farmaceutski proizvodi ili energija. Ovo označava strukturnu promjenu u američkoj trgovinskoj politici, koja je istorijski držala carine niske, posebno prema svojim saveznicima.
Reperkusije po Španiju
Španija ne izmiče uticaju ovog novog trgovinskog zakonodavstva. Neki od sektora koji su najizloženiji američkom tržištu – kao što su kapitalna dobra, industrijske mašine, maslinovo ulje, čelik i naftni proizvodi – mogli bi pretrpjeti značajne gubitke. Procjenjuje se da bi to moglo utiču na zapošljavanje u tim sektorima.
Španska privredna komora procjenjuje da bi se izvoz u Sjedinjene Države mogao smanjiti između 10% i 18%, stavljajući svoju centralnu prognozu na pad od 14,3%. To bi podrazumijevalo gubitke od blizu 2.600 milijardi eura, što bi predstavljalo 0,21% nacionalnog BDP-a.
Nadalje, sektori kao što su vino, biodizel i keramika, iako imaju nižu vrijednost u apsolutnim brojkama, u velikoj mjeri zavise od američkog tržišta.. Ove industrije bi bile ozbiljno pogođene uvođenjem carina od 20%, što dovodi u opasnost hiljade radnih mjesta, a imalo bi reperkusije i na autonomne zajednice sa visokom koncentracijom izvoza.
Međunarodni odgovor i trgovinske tenzije
Evropska unija nije sjedila skrštenih ruku. Evropska komisija predložila je carine od 25% na kultne američke proizvode kao što su motocikli Harley-Davidson, farmerke ili sok od narandže, kao odmazdu za carine na čelik i aluminij koje je ranije uveo Trump. Ova reakcija pokazuje kako trgovinske tenzije mogu eskalirati koordinirani međunarodni odgovor.
Francuska i Irska su igrale aktivnu ulogu u unutrašnjim pregovorima, zbog čega su neki osjetljivi proizvodi poput burbon viskija isključeni sa liste proizvoda koji podliježu novim porezima. Brisel takođe ocjenjuje primjenu snažnijih mjera koristeći nedavno odobreni instrument protiv prinude, iako će za njegovu primjenu biti potrebne sedmice s obzirom na složenu pravnu obradu.
Azija je takođe oštro reagovala. Kina je nametnula vlastite carine od 34 posto na američku robu i upozorila je da će poduzeti dodatne mjere ako Trump ne ukloni nove carine. Japan, Južna Koreja i druge zemlje jugoistočne Azije pokazale su zajedničku spremnost da uzvrate zajedno, jačajući svoju saradnju suočenu sa onim što smatraju jednostranom trgovinskom agresijom.
Ekonomska logika i srednjoročne posljedice
Sa ekonomske tačke gledišta, Trampova strategija zasnovana je na merkantilističkoj viziji u kojoj se trgovinski deficit smatra znakom slabosti. Prema ovom pristupu, carine bi služile kao alat za balansiranje trgovinskih bilansa, povećanje domaće proizvodnje i smanjenje zavisnosti od stranih zemalja.
Međutim, mnogi ekonomisti kritiziraju ovu premisu., ističući da bilateralni deficiti nisu odraz trgovinskih nepravdi već složenih makroekonomskih struktura, poput štednje i investicija. Štaviše, proizvoljna primjena tarifa – izračunatih prema labavim formulama – izaziva sumnju u njihovu stvarnu efikasnost.
Trampova administracija očekuje naplatu između 700.000 i 800.000 miliona dolara zahvaljujući ovim porezima, iako se mnogi stručnjaci slažu da je povećanje vjerovatno mnogo manje zbog pada obima uvoza. Isto tako, poskupljenjem uvoznih proizvoda predviđa se porast inflacije, što bi moglo natjerati Federalne rezerve da pooštre svoju monetarnu politiku.
Ovaj domino efekat će dodatno zakomplikovati globalne ekonomske izglede. Mogućnost produženog trgovinskog rata mogla bi poremetiti čitave lance snabdijevanja, stvoriti neizvjesnost ulaganja i smanjiti međunarodnu trgovinu na nekoliko godina.
Trampova odluka da uvede široko rasprostranjene carine imala je neposredan i snažan uticaj na tržišta, globalnu trgovinu i diplomatske odnose. Zemlje poput Španije to već predviđaju značajne gubitke u svom izvozu, dok se velike ekonomske sile, kao što su Kina i Evropska unija, spremaju da odgovore. Kako se odmazde množe, a tržišta nastavljaju da odražavaju ovu napetost, čini se jasnim da model međunarodne trgovine ulazi u fazu duboke transformacije, motiviran manje tehničkim kriterijima, a više političkom strategijom administracije koja nastoji redefinirati svoju ulogu u ekonomskom svijetu.
