Nova trgovinska ofanziva koju je pokrenuo Donald Trump izazvala je lančanu reakciju na međunarodnim tržištima, uzrokujući značajan pad berzi i stvarajući klimu napetosti među glavnim svjetskim ekonomijama. Bivši američki predsjednik uveo je sveobuhvatni paket tarifa koje utiču na više zemalja, uključujući dugogodišnje partnere, pod izgovorom zaštite domaće industrije i ispravljanja trgovinskih deficita koje smatra štetnim za Sjedinjene Američke Države. Ova situacija otkriva kako se trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine zaoštrava.
Ove mjere, koje Washington opravdava kao sredstvo za postizanje "ekonomske nezavisnosti", naišle su na zabrinutost međunarodne zajednice, koja se boji posljedica trgovinskog rata velikih razmjera i dugotrajnog trajanja. Reakcije su bile brze od Evrope do Azije i Latinske Amerike.
Trenutni odgovor finansijskih tržišta
Objava novih tarifa izazvala je Crni ponedjeljak na berzama. U Španiji je glavni berzanski indeks, IBEX 35, zabilježio pad vrijednosti od 6,4% na otvaranju berze, padajući ispod 11.700 bodova, nivoa koji nije viđen mjesecima. Ova situacija navela je mnoge analitičare da dovedu u pitanje budućnost indeksa.
Sve dionice u indeksu trgovale su se u crvenom , s posebno strmim padom kod kompanija poput Indre (-21,2%), Santandera (-14,5%) i Mapfrea (-14%). Druge velike firme poput BBVA-e, Repsola, Telefónice i Iberdrole također su zabilježile značajne gubitke.
Ovaj fenomen nije bio ekskluzivan samo za Španiju. Berze u Parizu, Londonu, Frankfurtu i Milanu slijedile su sličan trend, s padovima i do 7,6% u nekim slučajevima. U New Yorku je Wall Street također započeo sedmicu u minusu: Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq pali su za oko 4% tokom dana.
Tržišta strahuju da će povećane carine ne samo poskupjeti trgovinu, već i izazvati inflaciju , prisiljavajući centralne banke da preispitaju svoje monetarne politike, posebno u vrijeme kada je ekonomski oporavak ugrožen nakon nekoliko uzastopnih kriza.
Detalji o novom tarifnom paketu
Trump je uveo carine od 20% na svu robu uvezenu iz Evropske unije, koje stupaju na snagu 9. aprila. Ova mjera dio je šireg skupa carina koje također uključuju 25% za Japan i Južnu Koreju, 26% za Indiju, 32% za Tajvan i 31% za Švicarsku. Kina je dobila najoštriji tretman, suočena s carinom od 34%, koja bi se mogla povećati na 50% ako ne povuče svoje uzvratne mjere. Ovo označava prekretnicu u američkoj trgovinskoj politici i moglo bi donijeti značajne promjene.
Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno sa zemljama poput Čilea, Brazila i Australije, relativno je manje pogođeno , s carinom postavljenom na 10%, što je, prema američkoj administraciji, "recipročno" u odnosu na ono što te zemlje primjenjuju na Sjedinjene Američke Države.
Nadalje, sve zemlje sada podliježu minimalnoj osnovnoj tarifi od 10% , uz određene izuzetke kao što su strateške sirovine, farmaceutski proizvodi i energija. Ovo označava strukturnu promjenu u trgovinskoj politici SAD-a, koja je historijski održavala niske tarife, posebno prema svojim saveznicima.
Reperkusije po Španiju
Španija neće izbjeći posljedice ovog novog trgovinskog zakonodavstva. Neki od sektora koji su najviše izloženi američkom tržištu - kao što su kapitalna dobra, industrijski strojevi, maslinovo ulje, čelik i naftni derivati - mogli bi pretrpjeti značajne gubitke. Procjenjuje se da bi to moglo utjecati na zaposlenost u tim sektorima.
Španska privredna komora procjenjuje da bi izvoz u Sjedinjene Američke Države mogao pasti između 10% i 18% , a njihova centralna prognoza predviđa pad od 14,3%. To bi značilo gubitke od približno 2.600 milijardi eura, što predstavlja 0,21% španskog BDP-a.
Nadalje, sektori poput vina, biodizela i keramike, iako niže apsolutne vrijednosti, uveliko ovise o američkom tržištu . Ove industrije bi bile ozbiljno pogođene uvođenjem carina od 20%, što bi ugrozilo hiljade radnih mjesta, a utjecalo bi i na autonomne zajednice s visokom koncentracijom izvoza.
Međunarodni odgovor i trgovinske tenzije
Evropska unija nije ostala skrštenih ruku . Evropska komisija je predložila 25% carina na kultne američke proizvode poput Harley-Davidson motocikala, farmerki i soka od narandže, kao odmazdu za carine na čelik i aluminij koje je prethodno uveo Trump. Ova reakcija pokazuje kako trgovinske tenzije mogu eskalirati u koordinirani međunarodni odgovor.
Francuska i Irska su igrale aktivnu ulogu u internim pregovorima , uspješno osiguravši da neki osjetljivi proizvodi, poput burbon viskija, budu isključeni sa liste roba koje podliježu novim porezima. Brisel također razmatra primjenu strožih mjera koristeći nedavno odobreni Instrument protiv prisile, iako će njegova primjena trajati sedmicama s obzirom na složen pravni postupak.
Azija je također snažno reagirala. Kina je uvela vlastite tarife od 34% na američku robu i upozorila da će poduzeti daljnje mjere ako Trump ne povuče nove tarife. Japan, Južna Koreja i druge zemlje jugoistočne Azije pokazale su zajedničku spremnost da zajednički uzvrate, jačajući svoju saradnju suočenu s onim što smatraju jednostranom trgovinskom agresijom.
Ekonomska logika i srednjoročne posljedice
Sa ekonomskog stanovišta, Trumpova strategija proizilazi iz merkantilističkog stava koji trgovinski deficit smatra znakom slabosti. Prema ovom pristupu, carine bi služile kao alat za uravnoteženje trgovine, povećanje domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o stranom uvozu.
Međutim, mnogi ekonomisti kritikuju ovu pretpostavku , naglašavajući da bilateralni deficiti nisu odraz trgovinskih nepravdi, već složenih makroekonomskih struktura, kao što su štednja i investicije. Nadalje, proizvoljna primjena carina – izračunatih korištenjem nepreciznih formula – izaziva sumnje u njihovu stvarnu efikasnost.
Trumpova administracija očekuje da će od ovih tarifa prikupiti između 700.000 i 800.000 milijardi dolara , iako se većina stručnjaka slaže da će povećanje vjerovatno biti mnogo manje zbog pada obima uvoza. Nadalje, poskupljenjem uvozne robe očekuje se porast inflacije, što bi moglo prisiliti Federalne rezerve da pooštre svoju monetarnu politiku.
Ovaj domino efekat će dodatno zakomplikovati globalne ekonomske izglede. Mogućnost produženog trgovinskog rata mogla bi poremetiti čitave lance snabdijevanja, stvoriti neizvjesnost za investicije i smanjiti međunarodnu trgovinu na nekoliko godina.
Trumpova odluka o uvođenju široko rasprostranjenih tarifa imala je neposredan i dubok utjecaj na tržišta, globalnu trgovinu i diplomatske odnose. Zemlje poput Španije već očekuju značajne gubitke u svom izvozu , dok se velike ekonomske sile, poput Kine i Evropske unije, pripremaju za odmazdu. Kako se odmazdne mjere množe, a tržišta nastavljaju odražavati ovu napetost, čini se jasnim da međunarodni trgovinski model ulazi u fazu duboke transformacije, vođene manje tehničkim kriterijima, a više političkom strategijom administracije koja nastoji redefinirati svoju ulogu u globalnoj ekonomiji.
