Postoje prilike u kojima nas određeni pojmovi dovode do sumnji i neznanja koje mogu uzrokovati novčane kazne ili veliki problemi sa Trezorom. Na primjer, Znate li koja je osnovica poreza?
Ovaj koncept se mora uzeti u obzir pri izradi faktura, ali se koristi i da se zna koliko poreza treba platiti. O tome ćemo govoriti u nastavku.
Koja je poreska osnovica
Prema članu 50. Opšteg poreskog zakona, poreska osnovica je:
"Iznos novca ili druge prirode koji proizlazi iz mjerenja ili vrednovanja oporezivog događaja."
Drugim rečima, jeste onaj koji obuhvata sav prihod koji se ostvaruje, kako u novcu tako iu naturi.
Navest ćemo primjer. Zamislite da ste samozaposleni i da radite za osam klijenata. Svakom ispostavljate fakturu i kada dođe tromjesečje morate znati kolika je porezna osnovica vaših prihoda, ali i rashoda.
Dakle, poreska osnovica prihoda je zbir svih onih faktura koje ste dali klijentima. Sada, kao što znate, fakture imaju osnovnu cijenu na koju se primjenjuju porezi kao što su PDV i porez na dohodak. znajući ovo, poreska osnovica nije ukupan iznos fakture, već cijena prije primjene tih poreza.
Recimo da imate osam faktura od po šest stotina eura. Vaš rad vredi tih šest stotina evra, ali morate da uradite fakturu sa PDV-om i porezom na dohodak po odbitku. Dakle, ta faktura će biti 600€ + PDV (21% od 600€) – Porez na lični dohodak (15% (ponekad 7) od 600€).
U slučaju troškova, ista stvar bi se desila. PDV koji je primijenjen na vas je raščlanjen, kao i IRPF, i na osnovu toga kako se primjenjuju porezi koji se plaćaju.
Šta uključuje poreska osnovica?
Fokusiranje na poresku osnovicu faktura ili prihoda, postoji nekoliko elemenata koji se mogu uključiti u njega. Glavni su sljedeći:
- Prihodi od rada za druge. Odnosno, vaša plata ako radite za nekog drugog.
- Prihodi od samostalne delatnosti. Odnosno, fakture koje izdajete kao freelancer i koje su vaš prihod.
- Iznajmljivanje.
- Prihod od kapitalne dobiti.
- Dividende.
- Penzije.
- Anuiteti.
- Canons.
- Nagrade na lutriji.
- Nagrade u novcu ili u naturi.
- Prihod u naturi.
Oporeziva osnovica u odnosu na oporezivu osnovicu
Mnogo puta se smatra da su ova dva koncepta ista, ali u stvarnosti nisu. U stvari, jedno zavisi od drugog.
Oporeziva osnovica je ona koja se koristi za izračunavanje IRPF-a. A oporeziva osnovica je ona koja se koristi da se zna kolika je vrijednost oporezive osnovice.
Hajde da to objasnimo na drugi način.
- Likvidabilna osnova: je porezna osnovica prije primjene odbitaka i umanjenja.
- Poreska osnovica: je razlika između bruto prihoda i umanjenja i odbitka.
Istina je da je u mnogim prilikama isto, ali može biti slučajeva da se to ne dogodi.
Kako izračunati poresku osnovicu
Ako u nekom trenutku morate izračunati poresku osnovicu, jer je nemate i imate samo konačan iznos, možete to učiniti. U stvari, formula je sljedeća:
Poreska osnovica = Bruto prihod – Odbici
Odnosno, morate staviti iznos koji zaradite i oduzeti odbitke koji su vam primijenjeni.
Na primjer, nakon prethodne teme, samozaposlena osoba i faktura od 600 eura. Ako ste ukupno uplatili 636 eura, Ako želite saznati kolika je porezna osnovica, morate slijediti formulu:
Poreska osnovica = Bruto prihod – Odbici
Poreska osnovica = 636 – Odbici
I koji bi to bili odbici? Kao što smo već rekli, imamo PDV koji iznosi 21% i porez na dohodak fizičkih lica koji iznosi 15% (ovo je dodato). Stoga,
Poreska osnovica = 636 – PDV (126) + Porez na dohodak (90)
Poreska osnovica = 600 eura.
Tri metode za obračun poreske osnovice
Kao što ste vidjeli, znajući koja je poreska osnovica a faktura lako se izvadi. Ono što možda ne znate je da se ova metoda naziva "direktna procjena".
Zapravo, pri izračunavanju ovog pojma mogu se koristiti tri metode:
Metoda direktne procjene
Sastoji se od dobijanja stvarnih podataka o licu da bi moglo da utvrdi poresku osnovicu bez obzira na to šta mora da snosi (IRPF, PDV...).
Metoda objektivne procjene
To je onaj u kojem se kroz module, veličine ili omjere dobija prosječna poreska osnovica. Mislim, nije stvarno. ali to je prosjek onoga što se, zbog ovih uslova, smatra njegovim prosjekom.
Naravno, ovo može, ali i ne mora biti blizu stvarnosti (i za i protiv).
Metoda indirektne procjene
Provodi ga sama Poreska uprava, na način da izvrši neka vještačenja kojima se obrazlaže i utvrđuje odgovarajuću poresku osnovicu.
Ovo se koristi kada se ne može izračunati prethodnim metodama, a takođe lice nema knjigovodstvene knjige, nije podnelo prijavu, nema ažuriranih podataka...
Da li vam je sada jasnije koja je poreska osnovica?