Solventnost naspram likvidnosti. To su dva ekonomska koncepta za koja se ponekad smatra da su isti, što može pogriješiti prilikom donošenja odluka. Jer, znate li razlike koje postoje između ova dva pojma?
U nastavku ćemo pojasniti Šta je solventnost, a šta likvidnost. Na osnovu ovih koncepata vidjet ćete razliku i kako izračunati svaki od njih. Hoćemo li početi?
Šta je solventnost
Počinjemo od solventnosti, a definicija ovog pojma je lako razumljiva. Odnosi se na sposobnost osobe ili kompanije da isplati poverioce. Drugim riječima, ako imate odgovarajući iznos da biste mogli pokriti nastale dugove i samim tim ih platiti.
Ako je ovaj kapacitet veći od ukupnog iznosa duga, onda se za osobu ili firmu kaže da je vrlo solventan. Naprotiv, kada se ne može namiriti sposobnost plaćanja dugova, onda je neko nesolventan.
Sada se mnogo puta smatra da je solventnost samo na nivou gotovine. Kada u stvarnosti, da biste znali da li je neko preduzeće ili neko lice solventno, ne morate imati samo taj novac, već i postojanje tekućih računa, nekretnina, mašina, prava naplate...
Šta je likvidnost
Kada se shvati solventnost, da li bi likvidnost bila ista? Pa istina je da ne. Likvidnost se odnosi na sposobnost imovine osobe ili kompanije da se pretvori u novac.. Na primjer, zamislite da imate firmu koja ima četiri skladišta. Mora da plati dug koji duguje dvojici kreditora, ali nema novca, pa odlučuje da proda jedan od brodova zainteresovanoj osobi. Novac ostvaren tom prodajom je likvidnost.
Ovaj primjer koji smo vam naveli obično nije uobičajen, jer općenito nekretnine, vozila, mašine... nisu podložne kratkoročnoj prodaji i ne mogu spadati u ovu likvidnost. Ali svaka imovina koja se može lako i brzo prodati smatrala bi se likvidnošću.
Solventnost u odnosu na razlike u likvidnosti
Iz svega što smo vam dali jasno je da su solventnost i likvidnost dvije potpuno različite stvari. Međutim, u mnogim prilikama se pojmovi brkaju i smatra se da su isti. Kad nije tako.
La Glavna razlika koja postoji između solventnosti i likvidnosti je vezana za likvidnost. Ovo je kratkoročna sposobnost plaćanja, dok je solventnost dugoročna (iako pokriva i kratkoročnu).
To nije jedina razlika koja postoji, druge koje možete vidjeti imaju veze sa imovinom. Dok Solventnost uzima u obzir niz sredstava koja mogu uključivati vozila, nekretnine...; U likvidnosti to nije tako, samo one koje su podložne da kratkoročno postanu tečne.
još jedan razlika između solventnosti i likvidnosti ima veze sa rizikom. Kada je neko lice ili preduzeće nesolventno, to znači da nije sposobno da izmiri dugove koje ima (ni sadašnje ni buduće) i to može dovesti do prestanka djelatnosti ili bankrota. Sa svoje strane, rizik likvidnosti je manji jer se obavezuje više na kratkoročnu solventnost, odnosno sredstva koja u kratkom roku mogu postati likvidna da bi se dugovi ili suočili s njima (jer je riječ o dugovima od cca 12 mjeseci) .
Kako se izračunava solventnost
Sada kada vam je jasno šta je solventnost, šta je likvidnost i razlike između njih, znate li kako se računa solventnost?
Formula za dobivanje je sljedeća:
Solventnost = Ukupna vrijednost poslovne imovine / Vrijednost obaveza
Da vam bude lakše da ga razumete. Ukupna vrijednost poslovne imovine je sve što osoba ili kompanija ima, a što se može pretvoriti u novac za plaćanje dugova.
Sa svoje strane, vrijednost obaveza bila bi dugovi, ono što kompanija ili osoba treba da plati.
Kada je rezultat ove formule jednak 1,5, kaže se da je koeficijent solventnosti optimalan, odnosno da nema problema sa preduzećem jer je solventno. Međutim, ako je rezultat manji od 1,5 onda dolazi do problema jer nećete moći podmiriti svoje kratkoročne dugove.
Ako je veći od 1,5, to će ukazivati na to da kompanija ili osoba imaju previše sredstava i da možda propuštaju prilike za investiranje kako bi poboljšali rast svog poslovanja (ili pokrenuli drugi).
Kako se izračunava likvidnost
Kao i solventnost, postoji i formula koja izračunava koeficijent likvidnosti. Ovo je:
Koeficijent likvidnosti = Obrtna imovina / Kratkoročne obaveze
To naravno morate imati na umu Obrtna imovina su sva ta imovina, prava naplate, trezor... kratkoročno. Sa svoje strane, tekuće obaveze se odnose i na kratkoročne obaveze plaćanja i preuzete obaveze.
Rezultat ove formule može biti, poput solventnosti:
- Više od jedan, što ukazuje da ste finansijski zdravi. Odnosno, ovom kratkoročnom imovinom mogu se pokriti dugovi koje kompanija u tom trenutku ima.
- Manje od jedan, što bi bio najgori scenario za kompaniju jer bi ukazivao da postoje problemi s likvidnošću i da možda neće moći da izmiri sve obaveze (dugove) koje mora da plati za manje od godinu dana.
Naravno, Ako je formula mnogo veća od jedan, to će značiti da ima dobru likvidnost, u mogućnosti da se bez problema suoči sa nastalim dugovima. Ali budite oprezni, jer tolika likvidnost može biti kontraproduktivna jer bi dio toga mogao biti uložen u poboljšanje kompanije kako bi ona rasla.
Je li vam sada jasnija razlika između solventnosti i likvidnosti?