Mnogi investitori provode dosta vremena razmišljajući o tome koja sredstva da dodaju u svoj portfelj, a zatim provode vrlo malo vremena razmišljajući o tome koliko kapitala trebaju alocirati na svaku poziciju. To je velika greška i može nas navesti da pravimo neuravnotežene i nepotrebno rizične portfelje. Ali slijedeći ova dva jednostavna koraka, možemo izbjeći tu grešku i izgraditi čvršći i sigurniji portfelj…
Koja su to dva koraka?
1. Raspodijelite našu imovinu na osnovu njihovog nivoa volatilnosti.
Pretpostavimo da imamo veću prednost za dvije vrste ulaganja. S jedne strane imamo ulaganje u kriptovalute kao što je bitcoin (BTC), a s druge ulaganje u dionice kao što je Coca-Cola (NYSE:KO). Nastojimo osigurati da naš portfelj ima ukupnu ravnotežu. Najjednostavnija opcija bi bila da se portfolio podeli 50/XNUMX. Problem je što su to dve veoma različite klase imovine i to nam neće dati kombinaciju koju tražimo.
S jedne strane, cijena bitkoina ima veću volatilnost od cijene dionica Coca-Cole, koje imaju manju volatilnost. Godišnja volatilnost Bitcoina je 61%, što je otprilike četiri puta više od 16% dionica Coca-Cole. Dakle, ako uložimo u dionice Coca Cole i u bitcoin i dodijelimo po 100 dolara svakom od njih, možemo očekivati da će se naše ulaganje u bitcoin ove godine pomjeriti (gore ili dolje) za 61 dolar, a ulaganje samo u dionice Coca-Cole po 16 dolara.
Vidimo kako bi kombinacija ulaganja u dionice i kriptovalute bila najizbalansiranija za naše portfelje. Izvor: Portfolio Visualizer.
Raspodjela 50/50 znači da imamo više uvjerenja u bitcoin, jer su koristi koje on može generirati veće u odnosu na one koje može generirati ulaganje u dionice Coca Cole. Drugim riječima, u našem portfelju će dominirati bitcoin, iako nam je u početku bio dodijeljen isti udio u oba sredstva. Da biste eliminisali ovu pristrasnost i učinili doprinos svake vaše investicije usklađenijim, potrebno je manje alocirati na ona “visokooktanska” sredstva, a više na “niskooktanska”. U našem primjeru, to znači ulaganje oko četiri puta više novca u Coca-Colu nego u bitcoin. To jest, 17% u bitkoinu i 83% u Coca-Coli.
2. Distribuirajte našu imovinu na osnovu njihovih prednosti diversifikacije.
Pretpostavimo da imamo ulaganje u dionice, konkretno 9 dionica. Razmišljamo i o dodavanju zlata u mješavinu. Pod pretpostavkom da su vaše volatilnosti slične, moglo bi biti primamljivo ponderisati portfolio jednako, alocirajući 10% portfelja svakom od njih. Ali to ne bi bilo najoptimalnije, s obzirom na to da će zlato pružiti mnogo više prednosti diverzifikacije našem trenutnom portfelju nego druge dionice. Na kraju krajeva, naš portfolio je već u potpunosti sastavljen od ulaganja u dionice, a one imaju tendenciju da se kreću na sličan način.
Poređenje između jednake diversifikacije i distribucije 50/50.
Zlato, s druge strane, pokreću različiti faktori. Koristi kada je ekonomski rast slab, a inflacija visoka, dok ulaganje u akcije ima koristi kada se ti uslovi obrnu. Stoga ćemo više svog portfelja posvetiti zlatu, a manje ulaganju u dionice. Na ovaj način dodajemo prednosti diverzifikacije ovoj mješavini i vjerovatno će imati dobar povrat kada naša investicija u dionice naiđe na probleme.
Poređenje kretanja između SPY-a i zlata ove godine. Izvor: Portfolio Visualizer.
Koristan način za mjerenje koristi od diversifikacije imovine je da se sagleda njena korelacija sa drugom imovinom. Sredstva koja se savršeno kreću u tandemu imaju korelaciju 1, dok sredstva koja se međusobno savršeno diverzificiraju imaju korelaciju od -1. Što je niža korelacija imovine sa ostatkom portfelja, to je korisnija kao alat za diverzifikaciju i to mu treba dati veću težinu.
Dakle, kako ćemo to primijeniti u praksi u našim portfeljima?類
Za početak, pretpostavimo da znamo da želimo imati ulaganje u dionice, nešto zlata i nešto bitcoina u našem portfelju. Možemo odrediti alokaciju našeg portfelja na osnovu volatilnosti i prednosti diversifikacije svake klase imovine, koristeći metodu pod nazivom „paritet rizika«. Na taj način koristimo omjer rizika i nagrade koji svako sredstvo može doprinijeti našem portfelju. Kao što smo vam pokazali u drugim prilikama, stranica Portfolio Visualizer ima mnogo korisni alati poput je. Sve što treba da uradite je da odaberete sredstva koju želite da dodate svom portfelju, izaberete „paritet rizika“ kao cilj optimizacije, a zatim uporedimo „alokaciju sa ponderisanom inverznom volatilnošću“. Na kraju pritisnemo dugme za optimizaciju i... Već imamo zadatak na osnovu dva koraka koja smo upravo objasnili.
Primjer portfelja sa nivoima volatilnosti, korelacije i težine svake imovine. Izvor: Portfolio Visualizer
Kao što vidite, zlato je dobilo mnogo veću težinu od ostalih sredstava. To nije samo zato što je to aktiva sa najnižom volatilnošću (14%), već i zato što je najpogodnija za diverzifikaciju, sa korelacijom nula sa drugim sredstvima. Sa većom težinom, naš portfolio je jači. To je i razlog zašto je ulaganje u dionice odbrambenog sektora poput Walmart-a i Colgate-Palmolive-a dobilo veći ponder od onih s visokom volatilnošću poput Tesle ili ulaganja u ciklične dionice poput General Motorsa. Što se tiče Bitcoina, glavni razlog zašto bi mu trebalo dodijeliti samo 3% je taj što ima četiri puta veću volatilnost od prosječne investicije u dionice. Stoga nije potrebno imati toliko da bismo imali značajan uticaj na naš portfolio.
Postoji li rizik u primjeni ovih koraka?
Ove težine nam nude preporuku, poput sugestije koliko da izdvojimo za svaku od naših pozicija, pod pretpostavkom da nemamo snažno uvjerenje u jednu imovinu u odnosu na druge. Da je to slučaj, najbolje bi bilo izdvojiti malo više, ali bez previše odstupanja od prvobitne alokacije, jer to može dovesti do debalansa našeg portfelja. Dakle, ako vjerujete bitcoinu, na primjer, najbolje je ne posvetiti mu više od 6% ili udvostručiti predloženu alokaciju. Uvjerenje je važno, ali je korisnije u određivanju onoga što dodajemo našem portfelju nego u određivanju iznosa alokacije.